Sindikati su preživeli i prethodne industrijske revolucije preživeće i ovu 4.0. Digitalizacija i automatizacija donose ogromne promene na tržište rada, a promene su istovremeno zadivljujuće i zastrašujuće. Iako je prioritet Vlade Srbije digitalizacija, činjenica je da izostaje infrastruktura te da se identifikuju brojni problemi u implementaciji digitalizacije. Socijalni partneri moraju da se zajednički angažuju u rešavanju brojnih pitanja, regulisanju položaja zaposlenih na atipičnim poslovima i zaštiti njihovih prava, a prostor za izmenu radnog zakonodavstva mora se otvoriti, kao i mogućnost da sindikati organizuju i ovakve radnike. Princip solidarnosti bitan je za društvo i sindikat imajući u vidu velike nejednakosti u Srbiji, a socijalni dijalog se ne može zapostaviti, jer je svaka socijalna izolacija opasnost za društvo. Nema dostojanstvenog rada ako se radi po 14-15 sati na platformama ili na nekim drugim atipičnim poslovima, tako da i ovi ljudi imaju pravo na kolektivnu akciju.
Ovo su poruke i zaključci izrečene na Konferenciji “Dostojanstven rad u eri digitalizacije” koja je u okviru projekta danube@work održana 30. oktobra 2019. u Beogradu. U radu Konferencije učestvovali su predstavnici SSSS i UGS Nezavisnost, posebno granskih sindikata iz sektora koji su uključeni u istraživanje u okviru projekta – auto industrija, finansije, zdravstvo, trgovina i turizam, te predstavnici ministarstava rada, zdravlja, trgovine i turizma. Skup su pozdravili: ministar rada, Zoran Đorđević i predsednici SSSS i UGS Nezavisnost Ljubisav Orbović i Zoran Stojiljković.
1. Digitalizacija menja sve društvene i ekonomske sfere života i ima veliki uticaj na rad i zapošljavanje. S jedne strane, digitalizacija pruža inovativne usluge i povećanje produktivnosti, kao i veći izbor za korisnike. S druge strane, ona ima značajan uticaj na tržište rada i organizaciju rada. Ako nije regulisana, digitalizacija će izazvati ozbiljno povećanje razlika u prihodima, kao i ograničen pristup sistemu socijalne zaštite ne samo zbog uštede od smanjenja doprinosa, ali i zbog često nestabilne prirode samog digitalnog zapošljavanja. Koliki su efekti digitalizacije ukazuje i nedavni protest taksista u Beogradu, čije je nezadovoljstvo izazvala aplikacija CarGo.
Učesnicima je predstavljen projekat danube@work. Projekat, koji podržava austrijsko ministarstvo rada, zdravlja, socijalnih pitanja i zaštute potrošača, obuhvata zemlje Dunavske regije – Austriju, Bugarsku, Rumuniju i Srbiju, a usmeren je na unapredjenje saradnje izmedju zemalja, razmenu informacija i zajednički rad na rešenjima i izazovima koje digitalizacija ima na tržište rada. Posebno je ukazano na motive za realizaciju ovakvog projekta – geografska, privredna i tržišna povezanost u okviru Dunavske regije, nova dimenzija izazova u oblasti obrazovanja i zapošljavanja usled digitalizacije, te potreba da u rešavanju izazova učestvuju socijalni partneri. U okviru Projekta realizovani su seminari i nacionalne konferencije na kojima su učestvovali predstavnici sindikata, poslodavačkih organizacija, kao i relevantnih ministarstava, te sprovedeno istraživanje i sačinjena studija o digitalizaciji.
Nikolas Preterhofer iz Instituta L&R Austrije predstavio je rezultate istraživanja Digitalizacija rada: efekti u sektorima u Srbiji. Istraživanje u sektorima: automobilska industrija, turizam, finansije, zdravstvo i trgovina realizovano je na osnovu eksplorativnih intervjua sa ekspertima, onlajn anketa i dubinskih intervjua u odabranim preduzećima. Rezultati pokazuju da je 45% ispitanika za digitalizaciju, ali istovremeno 42% ima neutralan stav. Većina ispitanika naglasila je da očekuje povećanje efikasnosti, poboljšanje kvaliteta radnih mesta ali su izazovi – nedostajuće kvalifikacije i znanje kod zaposlenih i visoki investicioni troškovi. Sindikati se zalažu za: kontrolu „virtuelnog“ rada na osnovu postojećih zakonskih okvira, informisanje zaposlenih/radnika, socijalnu sigurnost, pravično plaćanje, te pravo na slobodno vreme.
Učesnicima su predstavljene inovacije u sektoru turizma i trgovine, posebno onlajn prodaja i maketing ali su naglašene i brojne zloupotrebe – izbegavanje plaćanja poreza i faktički rad u sivoj zoni. Sektor za informaciono društvo i informacionu bezbednost angažuje se u oblasti planiranja i pripremanja strategije razvoja informacionog društva, te promovisanje i podsticanje istraživanja i razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) i IKT infrastrukture.
Ministarstvo zdravlja od 2016.godine je implantiralo kao softversko rešenje centralni sistem IZIS, kao informacioni sistem koji bi omogućio veću efikasnost, bolju kontrolu i finansijsku uštedu. E-recept je počeo da funkcioniše prošle godine. Uvedene su i centralne liste čekanja, e-karton je promovisan, gde će se na jednom mestu naći svi podaci o pacijentu. Uvodi se i mobilna aplikacija lekara gde može da se zakaže pregled. Naravno, sama faza implementacije je faza koja traje i gde postoje brojni problemi – padanje sistema, velike razlike po regionima, te posebno zaštita ličnih podataka, koja bi se obezbedila uvođenjem posebnog identifikacionog broja.
Iako se realizuju projekti u obrazovanju poput projekta „Povezane škole”, uvode elektronski dnevnici i digitalne učionice, istaknuti su brojni problemi. Nedovoljna infrastrukturna opremljenost škola i razlike na relaciji razvijeni – nerazvijeni regioni, struktura zaposlenih (činjenica da je od 2014. godine postoji zabrana zapošljavanja u javnom sektoru), nepostojanje elektronskih udžbenika i pravih digitalnih učionica, te nedovoljan broj obučenih nastavnika za IKT nastavu. Kao poseban problem istaknuti su instant programi obrazovanja i nekontrolisana upotreba Interneta i oglašavanja na internet stranicama. Učenici su u potpunosti upoznati sa sajtovima koji im “olakšavaju” da dođu do različitih rešenja u savladavanju gradiva, ali to ima ozbiljne posledice na kognitivno mišljenje. Promovisanjem modus vivendija i poželjnog načina života ozbiljno se ugrožava i gotovo potpuno izostaje kritičko mišljenje.
2. Atipične forme rada sve više su zastupljene, a sve je više neregularnosti, privremenih i povremenih poslova. GIG ekonomija ili ekonomija platformi na kojim su angažovani i visoko kvalifikovani, stručnjaci, ali i nekvalifikovani radnici zahteva i analizu ovakvih oblika rada i uvođenje zakonodavne regulative. U virtuelnoj sferi nema ugovora o radu – zamenjuje se ugovorom o uslugama (ugovor klikom na Opšte uslove), globalna konkurencija je u zaradama. Stoga je neophodno posvetiti pažnju radnom zakonodavstvu u eri digitalizacije. Pre svega je neophodno redefinisati pojam radnik i pojam poslodavac, u smislu njihovog proširenja na različite forme rada, zatim radno vreme i radnu sredinu. Istaknuti su i rizici uvođenja dualnog obrazovanja, imajući u vidu značaj obrazovanja za razvoj društva. U nedostatku pregovaračkih strana na relaciji poslodavac-sindikat dovodi se u pitanje kolektivno pregovaranje, a ugovori o radu zamenjuju se ugovorima na određeno vreme, ugovorima o PP poslovima sa ograničenim brojem sati, vaučerima i franšizama. Pored kolektivnog pregovaranja otvoreno je i pitanje drugih kolektivnih prava u digitalnoj sferi – standardizovanih uslova rada, bezbednosti i zdravlja na radu, te prava na štrajk. Tema digitalizacije i atipičnih formi rada značajna je za sindikate zbog socijalne cene koja će biti plaćena usled digitalizacije, koja može dovesti do potpune prekarizacije rada sa nesagledivim posledicama.
Program rada Evropske komisije za 2025. godinu izostavio radnike
Radnici su uglavnom izostavljeni iz Programa rada za 2025. godinu, koji je danas objavila Evropska komisija, a koji je previše...