“Ulica nije rešenje, ali kad nema drugog, onda mora biti”, ocenio je on gostujući na K1 TV.
Država se opredelila za povećanje minimalca u 2023. godini na 40.020 dinara, čime sindikati nisu zadovoljni.
Orbović kaže da je još prošle godine trebalo da se minimalac izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom, koja sada košta 50.000 dinara a cene prehrane i dalje rastu.
“To je pre četiri godine bio dogovor sve tri strane, i države i poslodavaca i sindikata. Prošla je i četvrta godina, a danas smo dalje od potrošačke korpe nego na početku, i pored svih povećanja minimalne zarade. Cene su mnogo više otišle”, rekao je on.
Orbović je rekao da u Evropi ne postoji minimalna potrošačka korpa, nego potrošačka korpa i da njen trošak pokriva minimalna zarada.
Naveo je da bi vrednost takve korpe u Srbiji bila između 80.000 i 130.000 dinara.
U Srbiji se minimalac isplaćuje za oko 25 odsto zaposlenih, prema podacima koje je dao predsednik Vučić, a Orbović smatra da bi podatke trebalo ažurirati.
On navodi da u svakim pregovorima o minimalcu više od zaposlenih ostvare poslodavci, jer se ustupak koji dobiju od države odnosi na ukupan broj zaposlenih.
Orbović podseća da je ukupna dobit privrede u Srbiji prošle godine bila 5,7 milijardi evra i ocenjuje da ne stoje priče da se teško posluje.
On je ukazao da se u Srbiji zbog jako malo kolektivnih ugovora, o zaradama razgovara samo kada je tema minimalac.
Upozorio je i da poslodavci često isplaćuju minimalac, a ostatak plate “na ruke” zaposlenima kako bi manje platili doprinosa državi.
Pozvao je na poštovanje zakona po kome se minimalne zarade mogu zbog krize poslovanja isplaćivati do pola godine, a posle toga uz saglasnost sindikata.
“Imamo poslodavce koji 10 godina isplaćuju samo minimalac, posle 6 meseci treba da dobiju saglasnost sindikata”, rekao je on.