Utorak, 16 Juna, 2026
  • Moj nalog na forumu i grupama
    • Moji podaci i podešavanje
      • Grupe
      • Forum
      • Najvažnije vesti sa foruma i grupe
      • Članovi
16 °c
Belgrade
16 ° sri
16 ° čet
15 ° pet
13 ° sub
  • Prijavite se
Samostalni sindikat putara Srbije
  • Pocetna
  • Galerija
    • Slike SSSP
    • Video SSSP
  • Dokumenta
    • Prirucnici
    • Statut
    • Prezentacije
  • Vasa prava
    • Pitanja i odgovori
  • Kontakt
    • Pristupnica
Bez rezultata
Prikaži sve rezultate
  • Pocetna
  • Galerija
    • Slike SSSP
    • Video SSSP
  • Dokumenta
    • Prirucnici
    • Statut
    • Prezentacije
  • Vasa prava
    • Pitanja i odgovori
  • Kontakt
    • Pristupnica
Bez rezultata
Prikaži sve rezultate
Samostalni sindikat putara Srbije
Bez rezultata
Prikaži sve rezultate
Početna Projekti
JAVNI SEKTOR POD PRITISKOM

JAVNI SEKTOR POD PRITISKOM

od strane Glavni Urednik
9 Septembra, 2015
u Projekti, Vesti SSSS
Vreme čitanja:5 minuta čitanja
0 0
0

Javni sektor pod pritiskom – reforma netransparentna, Zakon ponovo donet bez učešća sindikata
U Beogradu je 7. septembra 2015. godine održan seminar “Javni sektor pod pritiskomi“. Seminar, na kome su učestvovali predstavnici sindikata javnog sektora SSSS-a I UGS-a je realizovan u okviru projekta “Evropski socijalni dijalog”, koji sprovodi Savez samostalnih sindikata Srbije uz podršku Fondacije Fridrih Ebert Štiftung.
Pomoćnica ministra državne uprave i lokalne samouprave, Ivana Savićević naglasila je da se reforma javne uprave u Republici Srbiji sprovodi u skladu sa strategijom iz januara 2014. i akcionim planom iz marta 2015, koji predstavlja operacionalizaciju Strategije I definiše konkretne mere.
Ukupan broj zaposlenih na neodređeno i određeno vreme u tzv. opštoj državi u decembru 2014. godine iznosio je 500.538, prema analizi koja je urađena. Broj se odnosi na sektor države, i to onako kako ga definišu MMF i sistem nacionalnih računa – sve institucionalne jedinice koje su deo javnog sektora i koje su netržišni proizvođači, što znači da imamo 7 zaposlenih u državi na 100 stanovnika, što Srbiju dovodi ispod proseka novoprimljenih članica EU (8,1) i EU28 (8,3), a od uporedivih zemalja, jedino je iznad Makedonije (5,7). Međutim, problem predstavlja kapacitet privrede da generiše prihode kojima se rad države finansira, kao I struktura zaposlenih. Od ukupnog broja zaposlenih u Srbiji (34,2% – Srbija se po ovom indikatoru nalazi na poslednjem mestu u Evropi) čak 20,3% radi u opštoj državi. Taj udeo je viši jedino u skandinavskim zemljama, a bitno je niži u NČEU, kao i u samoj EU (18,6% i 15,8%).
Modernizacija javne uprave bi trebalo da teče u tri pravca – prilagođavanje teritorijalnog rasporeda broja zaposlenih privrednim i demografskim kretanjima što mora biti propraćeno jasnom politikom regionalnog razvoja; promena organizacionih struktura, praćena promenom strukture zaposlenih, a što bi dovelo do ušteda I postizanja više efikasnosti; jačanje finansijske discipline, kao i unapređenje načina finansiranja, tako da se resursi vezuju za potreban obim usluga, a ne za zatečeni broj zaposlenih u instituciji.
Iako prostor za smanjenje broja zaposlenih postoji, on je manji od onoga što se moglo čuti u javnosti jer glavni problemi leže u neadekvatnoj strukturi kadrova i slaboj finansijskoj disciplini. Smanjenje zaposlenosti od 15% za tri godine kako je planirano, čini se teže ostvarivim, čak i uz veće prebacivanje poslova na privatni i nevladin sektor – 2/5 zaposlenih na nivou opšte države nalazi se u sektorima koji ne mogu da naprave ozbiljne uštede bez narušavanja kapaciteta i kvaliteta usluga koje pružaju. To znači da bi ostali sektori morali da ponesu znatno veći teret smanjenja zaposlenosti, što takođe postaje teško zamislivo. Veliki rezovi u tako kratkom roku verovatno bi ozbiljnije narušili njihov kapacitet. Za dalje definisanje mogućnosti, mera, troškova i mogućih ušteda od optimizacije, ali i šire modernizacije javne uprave, Vlada RS trenutno pokreće seriju dubinskih funkcionalnih analiza koje bi trebalo da rezultiraju bitnim povećanjem produktivnosti I efikasnosti uz samanje troškova.
Govoreći o iskustvima Nemačke, Roland Tremper, potpredsednik Sindikata javnih službi Nemačke VER.di za Berlin je istakao da je javni sektor u sve većoj meri potpadao pod pritisak privatizacije. Pošto su najpre u zemljama u tranziciji u istočnoj Evropi privatizovane grane poput vodosnabdevanja ili elektro-distribucije, neoliberalna reformska praksa uvela je ista takva rešenja i u Nemačkoj. Privatizacija je bila ili formalna gde je država I dalje bila vlasnik, funkcionalna gde država poverava privatnim preduzećima obavljanje dela posla ali ne I javnu funkciju I materijalna privatizacija, gde država prepušta tržištu da odredi vrstu i količinu proizvodnje odgovarajućih dobara. Problem predstavljaju funkcionalna I materijalna privatizacija jer tu izostaje kontrola u pružanju usluga. Osnovni razlog ovakve privatizacije zapravo se nalaze u lobijima koncerna koji finansiraju konsultatre I istraživače koji savetuju lokalne uprave da sprovedu privatizaciju. Po rečima Trempera, svi sektori u Nemačkoj su došli pod udar privatrizacije – putna privreda, obrazovanje, zdravstvo, vatrogasna služba, elektroprivreda, komunalne usluge, socijalne usluge I javna uprava.
Navedeno je nekoliko negativnih primer – slučaj privatizacije škola u oblasti Ofenbah, koji je u početku predviđao uštedu od oko 18,5%, da bi usled povećanja cene zakupnine, kao I plaćanja konsultantskim firmama znatno povećao troškove koji su nadmašili ne samo Ofenbah nego ugrozili I susedne oblasti. Pored toga, naveden je primer privatizacije socijalnih usluga, brige o starim I hendikepiranim osobama u Berlinu, gde je znatno opao kvalitet usluga, smanjio se broj zaposlenih, bila evidentirana korupcija uz nezakonite zarade pojedinih direktora. Došlo je I do niza skandala npr. u slučaju „Cross Boarder Leasing“ (CBL), gde je američkim investitorima prodavana imovina grada, na primer metro, fabrika za prečišćavanje vode ili sajamske hale, a iste su odmah ponovo uzete nazad u zakup na period do 99 godina. Veliki deo kupoprodajne cene ulagan je u banke ili posrnulo američko AIG osiguravajuće društvo.
Privatizacije u javnom sektoru u Nemačkoj u većini slučajeva su se pokazale neuspešne. Utvrđeno je da privatizacija ne znači samo gubitak radnih mesta i standarda, već da ima I negativan uticaj na društvo. Iskustva Nemačke govore da je ostvarena saradnja na relaciji sindikati-nevladine organizacije kako bi se ukazalo na brojne nedostatke a javni sektor odbranio. Sindikati i predstavnici zaposlenih u javnom sektoru su pružili doprinos u cilju boljeg poslovanja javnih preduzeća.
Na pitanje: “Da li je javni sektor a priori manje efikasan u odnosu na privatni ”, – odgovor prof. dr Boža Draškovića sa Institut ekonomskih nauka je – ne. Posebno strateška preduzeća, koja su i do sada bila na udaru stihijske privatizacije uz spregu krupnog kapitala i političara, ne bi trebalo privatizovati. Drašković se založio za participaciju zaposlenih, radnika i sindikata jer bez toga nivoa kontrole nema rešenja problema. U diskusiji u kojoj su učestvovali predstavnici sindikata javnog sektora upućene su zamerke pre svega zbog izostanka socijalnog dijaloga i neuključivanja sindikata u dosadašnje rasparave, analize i samo donošenje Zakona. Sindikati su opet prinuđeni da deluju post festum, a prisutno je i nepoverenje vezano za metodologiju i način izrade analize kojim se utvrđuju viškovi. Problem svakako predstavljaju i neki članovi Zakona koji su u suprotnosti sa Ustavom, ZOR-om, međunarodnim standardima i aktima, sa nediskrimanicijom, jer pojedine grupe zaposlenih, pa i čitave sektore stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na druge.
Pitanje netransparentnosti posebno je naglašeno kroz primedbe sindikalaca, licitaranje viškova u javnom sektoru putem medija, te sve češće podele radnika na relaciji javni-realni sektor. Javni sektor ima i opštedruštvenu ulogu, te je uporno insistiranje na privatizaciji značajnih infrastrukturnih sistema i strateških preduzeća, uprkos činjenici da su brojni loši primeri gde se povećava cena usluge, usluga je manje kvalitetna, a ulaganja privatnika na duži period neznatno – neshvatljivo. Ovo sve znači i smanjivanje dostupnosti građana javnim dobrima što je u suprotnosti sa milenijumskim ciljevima UN, ljudskim pravima i svakako ne vodi stabilnom i održivom razvoju.

Prethodni post

PRIKAZ MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA ZA 2014.

Sledeći post

ZALAŽEMO SE ZA TRANSPARETNOST – NE PRIHVATAMO UCENE

Glavni Urednik

Glavni Urednik

Povezan Članak

Evropa skraćuje radnu nedelju! A, gde je tu Srbija?

Evropa skraćuje radnu nedelju! A, gde je tu Srbija?

od strane Glavni Urednik
10 Juna, 2026
0
0

Prosečna radna nedelja zaposlenih sa punim i nepunim radnim vremenom u Evropskoj uniji tokom 2025. godine iznosila je 35,9 sati,...

Država ukida poreske podsticaje za zapošljavanje: Sindikati upozoravaju na posledice

Država ukida poreske podsticaje za zapošljavanje: Sindikati upozoravaju na posledice

od strane Glavni Urednik
10 Juna, 2026
0
0

Od januara 2027. godine poslodavci u Srbiji više neće imati poreske olakšice za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, niti za zapošljavanje...

CGT održava Kongres, prisutan i predsednik SSSS

CGT održava Kongres, prisutan i predsednik SSSS

od strane Glavni Urednik
4 Juna, 2026
0
0

Generalna konfederacija rada Francuske (CGT), u Turu na zapadu Francuske, 1-5. juna 2026. godine, organizuje svoj Kongres. Najstarija i najrevolucionarnija...

Sledeći post
ZALAŽEMO SE ZA TRANSPARETNOST – NE PRIHVATAMO UCENE

ZALAŽEMO SE ZA TRANSPARETNOST – NE PRIHVATAMO UCENE

PRIKAZ MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA

Molimo prijavite se da biste se pridružili diskusiji
  • U trendu
  • Komentari
  • Najnovije
IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

23 Maja, 2023
Protest predškolaca u subotu na Slaviji

Protest predškolaca u subotu na Slaviji

24 Septembra, 2024
Srećan Uskrs

Srećan Uskrs

16 Aprila, 2022
Podrška Sekcije žena SSSS svim žrtvama nasilјa

Podrška Sekcije žena SSSS svim žrtvama nasilјa

0
MEĐUNARODNA KAMPANJA – 16 DANA AKTIVIZMA PROTIV RODNO ZASNOVANOG NASILЈA

MEĐUNARODNA KAMPANJA – 16 DANA AKTIVIZMA PROTIV RODNO ZASNOVANOG NASILЈA

0
PLATE MUŠKARACA I ŽENA U SRBIJI ISTE MOŽDA TEK ZA POLA VEKA

PLATE MUŠKARACA I ŽENA U SRBIJI ISTE MOŽDA TEK ZA POLA VEKA

0
Evropa skraćuje radnu nedelju! A, gde je tu Srbija?

Evropa skraćuje radnu nedelju! A, gde je tu Srbija?

10 Juna, 2026
Država ukida poreske podsticaje za zapošljavanje: Sindikati upozoravaju na posledice

Država ukida poreske podsticaje za zapošljavanje: Sindikati upozoravaju na posledice

10 Juna, 2026
CGT održava Kongres, prisutan i predsednik SSSS

CGT održava Kongres, prisutan i predsednik SSSS

4 Juna, 2026

Arhiva vesti

Kategorije vesti

Kontakt informacije:

ADRESA:

Dečanska 14/IV , 11000 Beograd, Srbija

TELEFON:

011/32-34-509

E-MAIL

sindputara@eunet.rs

sindputara@mts.rs

 

Skorašnje vesti

Evropa skraćuje radnu nedelju! A, gde je tu Srbija?

Evropa skraćuje radnu nedelju! A, gde je tu Srbija?

10 Juna, 2026
Država ukida poreske podsticaje za zapošljavanje: Sindikati upozoravaju na posledice

Država ukida poreske podsticaje za zapošljavanje: Sindikati upozoravaju na posledice

10 Juna, 2026
CGT održava Kongres, prisutan i predsednik SSSS

CGT održava Kongres, prisutan i predsednik SSSS

4 Juna, 2026
Srđan Đurić novi predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije

Srđan Đurić novi predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije

28 Maja, 2026
Potpisan PKU za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave

Potpisan PKU za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave

22 Maja, 2026

Najnovije vesti iz sveta i zemlje

Заказано излагање завршних речи на суђењу Беливуку, Миљковићу и њиховим супругама
15 Juna 2026

У Специјалном суду у Београду за 7. септембра заказано је излагање завршних речи на суђењу Вељку Беливуку, Марку Миљковићу, њиховим [...]

Вучић: Не желим да владам ни дан без легитимитета
15 Juna 2026

Председник Србије Александар Вучић одбацио је спекулације у појединим медијима да након подношења оставке намерава да дође на место премијера [...]

Ученици осмих разреда полагали - матерњи језик, бележимо утиске у Краљеву и Пироту
15 Juna 2026

Решавањем теста из српског, односно матерњег језика, будући средњошколци почели су полагање завршног испита. Сутра је пред њима тест из [...]

Facebook

  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja
  • Kontakt
  • O nama

Copyright © 2022 SSS Srbije.

Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog ispod

Zaboravljena lozinka?

Preuzmi svoju lozinku

Unesite svoje korisničko ime ili adresu e-pošte da biste resetovali lozinku.

Prijavite se

Add New Playlist

Bez rezultata
Prikaži sve rezultate

Copyright © 2022 SSS Srbije.

Ova veb lokacija koristi kolačiće. Nastavkom korišćenja ove veb stranice dajete saglasnost da se kolačići koriste. Posetite našu Politiku privatnosti i kolačića.