Direktiva o radnicima na platformi (PWD) je trebalo da bude prekretnica u takozvanoj gig-ekonomiji, jer bi milioni samozaposlenih koji rade preko platformi širom Evropske unije bili ponovo klasifikovani kao “zaposleni” i ostvarivali bi neka od osnovnih prava, kao što su minimalna plata, zdravstvena zaštita, osiguranje od nezgode i plaćeno odsustvo.
Međutim, veća grupa zemalja usprotivila se nacrtu zakona koji je proizašao iz intenzivnih pregovora. Francuska, Irska, Švedska, Finska, Grčka i baltičke zemlje bile su među onima koje su jasno stavile do znanja da ne mogu da podrže predloženi tekst, na čelu sa levičarskom vladom Španije koja je u drugoj polovini 2023. predsedavala Savetom EU.
“Kada idete prema pravilima koja omogućavaju obimnu reklasifikaciju, uključujući i samozaposlene radnike koji cene svoj status samozaposlenih, mi to ne možemo podržati“, izjavio je u decembru ministar rada Francuske, Olivije Duso.
Nakon dosadašnjih intenzivnih pregovora između Evropskog parlamenta i država članica EU predstoji još jedna, poslednja šansa. Naime pregovori između institucija se moraju završiti do polovine februara zbog junskih izbora za Evropski parlament.
Koalicija država koja se usprotivila predloženom tekstu kao ključni problem vidi pravnu pretpostavku zaposlenosti koju Direktiva sadrži. To je, istovremeno, i glavni stub ovog propisa bez koga bi Direktiva ostala bez svoje suštine.
Pravna pretpostavka je model prema kojem bi se digitalna platforma smatrala poslodavcem, a ne samo posrednikom, a radnik bi se smatrao zaposlenim, a ne samozaposlenim licem.
Prema prvobitnom predlogu Evropske komisije, ponovna klasifikacija bi se desila ako se u praksi ispune dva od pet uslova: 1. Platforma određuje nivo naknada ili postavlja gornje granice; 2. Platforma elektronski nadgleda učinak radnika; 3. Platforma ograničava mogućnost radnika da biraju svoje radno vreme, da odbiju zadatke ili da koriste podizvođače; 4. Platforma nameće obavezna pravila izgleda, ponašanja i nastupa; 5. Platforma ograničava mogućnost izgradnje baze klijenata ili rada za konkurenta.
Prema procenama Komisije, oko 5,5 miliona od 28 miliona radnika platforme aktivnih širom EU trenutno je pogrešno klasifikovano i na njih bi se primenila ova pravna pretpostavka. Na taj način bi stekli pravo na prava kao što su minimalna plata, kolektivno pregovaranje, ograničenje radnog vremena, zdravstveno osiguranje, bolovanje, beneficije za nezaposlene i penzije – kao i svaki drugi redovni radnik.
Ponovnu klasifikaciju mogu osporiti ili pobiti ili kompanija ili sami radnici. Teret dokazivanja bi pao na platformu da pokaže da odnos poslodavac-zaposleni ne odgovara tim slučajevima.
Direktiva je dovela do mnogih sporenja među državama članicama EU, koje žele da zaštite svoje radno-pravne politike i države blagostanja.
Pre nego što su krenule u razgovore sa Parlamentom, 27 zemalja se složilo da unesu značajne izmene u pravnu pretpostavku, proširujući kriterijume na sedam i dodajući nejasnu odredbu za zaobilaženje sistema u određenim slučajevima.
U međuvremenu, poslanici EP su se umesto toga opredelili za opštu klauzulu o pravnoj pretpostavci koja bi se, u principu, odnosila na sve radnike platforme. Kriterijumi da se ponovo klasifikuju kao zaposleni bi se aktivirali tek tokom faze pobijanja, što bi kompanijama otežalo da zaobiđu sistem. Poslanici su takođe pojačali zahteve za transparentnost algoritama i pojačali kazne za firme koje se ne pridržavaju propisa.
Jaz između Saveta i Parlamenta usporio je pregovore. Poslanici su slavili pomake dok je u Savetu EU izbilo nezadovoljstvo.
Otpor u Savetu proizašao je zbog pravne pretpostavke o zaposlenju, koju je trijalog institucija potom vratio na prvobitno određenih dva od ukupno 5 kriterijuma, ravnoteže između radnika sa punim i nepunim radnim vremenom, administrativnog opterećenja za privatne kompanije i zbog potencijalnih negativnih efekata na digitalnu ekonomiju u celini.
Nakon svega jaz između institucija se toliko povećao da ne postoji ni minimalan prostor za ustupke.
Međunarodna udruženja i lobi grupe platformi su proslavili zaustavljanje usvajanja PWD i ocenila da tekst “ne ispunjava svoju svrhu”. Oštro je kritikovana pravna pretpostavka sa argumentom da bi zbog nje “bili preplavljeni sudovi u državama i poništene pozitivne reforme”.
Nasuprot njima, Evropska konfederacija sindikata (EKS) je ocenila da se predloženi propis “zadržava bez ikakvog razloga” i poziva da se tokom belgijskog predsedavanja konačno usvoji. Konfederalni sekretar EKS Ludovik Vut je ocenio da je predlog sadržao “izbalansiran dogovor koji je trebalo da obezbedi osnovna prava radnicima na platformama.
Predstavnica Evropskog sindikalnog instituta Agnješka Pjašna je ocenila da se belgijsko predsedavanje suočava sa stanovištima toliko suprotstavljenim da postoji rizik od usvajanja veoma slabe regulative. “Ukoliko Savet ne promeni svoj stav usvojena direktiva bi postavila toliko nizak minimalni prag da bi u nekim zemljama uslovi rada za platformske radnike bili čak i pogoršani, i ometali bi pravni put – koji je, uprkos tome što je bio neverovatno skup i glomazan, do sada bio efikasan način da radnici brane svoja prava.”
*Sekretarka EKS Ester Linč je o PWD rekla na januarskom sastanku EU ministara za zapošljavanje i socijalna pitanja: *
*„Važan posao se mora obaviti pre evropskih izbora. EU institucije moraju dovršiti Direktivu da bi unapredili uslove rada na platformama. Takođe pozivamo Komisiju da pripremi predlog za Direktivu o radu na daljinu i o pravu na diskonektovanje.“*
*Kako je sastanak posvećen kvalitetnim poslovima i Evropskom stubu socijalnih prava, **Ester Lin**č je rekla: „Mora doći do temeljne promene. Prednosti jedinstvenog tržišta nisu podeljene jednako, bogati vide da njihov prihod raste, ne zbog kvaliteta ili kvantiteta svog rada već pretežno kroz špekulativno izvlačenje bogatstva. U međuvremenu, radnici sa niskim i srednjim primanjima su doživeli smanjenje realnih plata.“*
*Ester Linč je zatražila da evropski lideri prigrle viziju Socijalne Evrope koju je utemeljio nedavno preminuli Žak Delor, bivši predsednik Evropske komisije. „Novi poslovni modeli ugrožavaju pravo na zaposlenje, i povećanje neravnoteže moći udaljavajući je od radnika i njihovih sindikata. Evropa treba da bude mesto gde se isplati raditi, a ne kazino u kojem se isplati kladiti se na pad naših teško stečenih društvenih standarda.“*
Izvori: *Euronews, European Trade Union Confederation*